•        Evo prilike da i Vi postanete deo Prologa.
  •        Ukoliko želite da postavite prikaz svog omiljenog, ili neomiljenog, filma, glumca ili reditelja, vest koja vam je jako značajna, ili bilo šta što se tiče sveta kinematografije, možete nam poslati vaša viđenja na adresu info@joombooz.com
  •        Da bi bio objavljen, prikaz ne sme u sebi sadržati nikakve vulgarnosti, da ne bude kraći od 10 rečenica, reči poput "brate", "sestro", "fenomenalno", "super" (osim ako nije deo naslova) i njima slične neće se uzeti u obzir, kao ni atak na manjinske grupe.
facebook twitter rss youtube

Ingmar Bergman

Ingmar Bergman (Uppsala, 14.7. 1918. - Fårö, 30.7. 2007.), je švedski filmski reditelj i scenarista, i pozorišni reditelj i scenarista. Smatra se jednim od najvećih i najuticajnijih redatelja modernog filma.

Režirao je 62 filma, od kojih je većinu napisao, a režirao je preko 170 pozoršnih komada. Neki od njegovih međunarodno najpoznatijih glumaca su Liv Ullmann i Max von Sydow. Većina njegovih filmova je smeštena u krajolike njegove rodne Švedske. Teme su uglavnom sumornost, bolest, izdaja i ludilo. Zajedno s Federic-om Fellini-jem, smatra se jednim od najpoštovanijih i najuticajijih reditelja dvadesetog veka.

Bergman je bio aktivan više od 60 godina, ali karijera mu je došla u pitanje 1976. kad je otkazao nekoliko nerešenih produkcija, zatvorio svoje studije i otišao u samovoljni egzil u Nemačku na osam godina nakon kriminalističke istrage za navodnu utaju poreza.

Ingmar Bergman rođen je u Uppsali, Švedska, kao sin Erika Bergmana, luteranskog sveštenika i i njegove žene, Karin. Odrastao je okružen religijskim umetninama i raspravama. Njegov otac bio je veliki konzervativac i patrijahalan: Ingmar bi bio zaključan u mračne ormare zbog prekršaja kao što su mokrenje u krevet. "Dok je otac propovedao na govornici, vernici su molili, pevali ili slušali", napisao je Ingmar u svojoj autobiografiji Laterna Magica,

"Posvetio sam svoje interese misterioznom svetu crkvenih arkada, debelih zidova, mirisu sveštenosti, sunčevoj svetlosti koja je obasjavala čudne srednjovjekovne slike i izrezbarene figure na zidovima. Bilo je svega što čovekova mašta može poželeti - anđela, svetaca, zmajeva, proroka, đavola, ljudi."

Iako je odrastao u tom luteranskom okruženju, Bergman je tokom snimanja Zimskog svoetla izjavio da je izgubio voeru sa osam godina.

Bergmanovo zanimanje za pozorište i film počelo je rano:

"S devet godina je zamenio set igračaka vojnika za laternu magicu, koja se menjala tokom njegovog života. U manje od godinu dana, igrajući se s tom igračkom, stvorio je svet u kom se u potpunosti osećao kao kod kuće, prisetio se. Stvorio je vlastite kulise, marionete i svetlosne efekte i počeo prikazivati Strindberg-ove drame u kojima je govorio sve uloge."

Odslužio je dva petomesečna mandata u vojsci.

1937. je upisao umetnost i književnost na Univerzitetu u Stockholm-u. Najviše vremena je provodio u studentskom pozorištu i postao "čisti filmski zavisnik".

1943. se oženio sa Else Fisher. Od početka šezdesetih Bergman je živeo na otoku Fårö, Gotland, u Švedskoj, gde je snimio nekoliko svojih filmova.

1976. je bila jedna od najtraumatičnijih godina u Bergmanovu životu. 30.1. 1976., dok je održavao probu Ples smrti Augusta Strindberga u Kraljevskom dramskom pozorištu, uhapšen je i optužen za utaju poreza. Događaj se kobno odrazio na Bergmana. Zbog poniženja je doživeo nervni slom i prebačen je u bolnicu u stanju teške depresije.

Istraga se fokusirala na navodnu transakciju 500 000 švedskih kruna 1970. između Bergmanove švedske firme Cinematograf i nezine švicarske filijale Persona, koja je uglavnom služila za isplatu honorara stranim glumcima. Bergman je 1974. likvidirao Personu nakon upozorenja Švicarske središnje banke i naknadno prijavio porez. 23.3. 1976. tužilac Anders Nordenadler je odbacio optužbe protiv Bergman-a, rekavši da navodni "kriminal" nema zakonske osnove, i uporedio ga sa slučajem "podizanja optužnice protiv osobe koja krade vlastiti auto". Iako su optužbe odbačene, Bergman je i dalje bio neutešan, bojeći se da se nikad više neće vratiti režiranju. Na kraju se oporavio od šoka, ali unatoč molbama švedskog premijera Olof-a Palme-a, visokih javnih figura, i vođa filmske industrije, zakleo se da se nikad više neće vratiti u Švedsku. Zatvorio je svoj studio na pustom baltičkom ostrvu Fårö, otkazao dva najavljena filma i otišao u samovoljni egzil u München u Nemačkoj. Harry Schein, direktor Švedskog filmskog instituta, procenio je trenutnu štetu prouzrokovanu Bergmanovim egzilom na deset miliona švedskih kruna i stotine izgubljenih poslova.

Do 1984. je ostao u Münchenu. U jednom od poslednjih intervjua s Bergmanom, vođenom 2005. na otoku Fårö, Bergman je rekao da je uprkos aktivnosti u egzilu, izgubio osam godina svog profesionalnog života. Od režiranja se umirio krajem 2003. U oktobru 2006. je imao operaciju kuka te se teško oporavljao. Umro je mirno u snu, u svojem domu na Fåröu, 30. jula 2007., sa 89 godina, istog dana kad je umro još jedan slavni reditelj, Michelangelo Antonioni.

Mnogi reditelji širom sveta, uključujući Amerikance Woody-ja Allen-a, David-a Lynch-a, Stanley-ja Kubrick-a i Robert-a Altman-a, danskog reditelja Lars-a Von Trier-a, poljskog reditelja Krzysztof-a Kieślowsk-og, ruskog reditelja Andreja Tarkovskog, južnokorejskog reditelja Chan-wook Park-a, naveli su Bergmanov rad kao najveći uticaj na onaj njihov. Woody Allen je rekao da je Bergman "veroatno najveći filmski umetnik kad se sve uzme u obzir, od izuma filmske kamere."

Bergman je na filmu počeo raditi 1941. prepravljajući scenarie, ali je njegovo prvo veće ostvarenje bio scenario iz 1944. za Mučenje, film koji je režirao Alf Sjöberg. Osim toga što je napisao scenario, data mu je pozicija pomoćnika redatelja. U svojoj drugoj autobiografiji Images: My Life in Film, Bergman opisuje snimanje eksterijera kao stvarni rediteljski debi. Međunarodni uspeh ovog filma doneo je Bergman-u priliku da režira godinu dana posle. Tokom idućih deset godina je napisao i režirao više od deset filmova uključujući Zatvor 1949. i Sawdust i Tinsel 1953.

Bergman se ženio pet puta. Prva četiri braka završila su razvodom, dok se poslednji završio kad je njegova žena umrla od raka želuca.

On je i otac spisateljice Linn Ullmann, koju je dobio s glumicom Liv Ullmann. Ukupno, Bergman je imao devetero dece za koju se zna da su njegova. Bio je oženjen sa svim osim jednom majkom svoje dece. Njegova poslednja supruga bila je majka Marie von Rosen, koja se rodila dvanaest godina prije braka.

Osim ovih brakova, Bergman je bio u ozbiljnim vezama s Harriet Andersson od 1952. do 1955., Bibi Andersson od 1955. do 1959. i Liv Ullmann od 1965. do 1970.

Filmografija:

1944 Torment / Frenzy

1946 Crisis

It Rains on Our Love / Man with an Umbrella

1947 Woman Without a Face

A Ship to India

1948 Music in Darkness

Port of Call

Eva

1949 Prison

Three Strange Loves

1950 To Joy

This Can't Happen Here

While the City Sleeps

1951 Summer Interlude

Divorced

1952 Secrets of Women / Waiting Women

1953 Summer with Monika

Sawdust and Tinsel

1954 A Lesson in Love

1955 Dreams

Smiles of a Summer Night

1956 Last Pair Out

1957 The Seventh Seal

Wild Strawberries

1958 Brink of Life / So Close to Life

The Magician / The Face

1960 The Virgin Spring

The Devil's Eye

1961 Through a Glass Darkly

The Pleasure Garden

1963 Winter Light

The Silence

1964 All These Women

1966 Persona

1967 Stimulantia

1968 Hour of the Wolf

Shame 1969

The Rite

The Passion of Anna / The Passion

1971 The Touch

1972 Cries and Whispers

1973 Scenes from a Marriage

1975 The Magic Flute

1976 Face to Face

1977 The Serpent's Egg

1978 Autumn Sonata

1980 From the Life of the Marionettes

1982 Fanny and Alexander

1984 After the Rehearsal

1986 The Blessed Ones

1991 The Best Intentions

1992 Sunday's Children

1996 Private Confessions

1997 In the Presence of a Clown

2000 Faithless

2003 Saraband

Dokumentarni filmovi:

1953 Bakomfilm Gycklarnas afton

1954 Bakomfilm Kvinnodröm

1955 Bakomfilm Sommarnattens leende

1956 Bakomfilm Det sjunde inseglet

1957 Bakomfilm Smultronstället

Bakomfilm Nära livet

1958 Bakomfilm Ansiktet

1961 Bakomfilm Såsom i en spegel

Bakomfilm Nattvardsgästerna

1967 Bakomfilm Vargtimmen

1970 Fårö Document Fårödokument

1972 Bakomfilm Viskningar och rop

1973 Bakomfilm Scener ur ett äktenskap

1976 Bakomfilm Ansikte mot ansikte

1977 Bakomfilm Höstsonaten'

1979 Fårö Document 1979

1980 Bakomfilm Aus dem Leben der Marionetten

1980 Bakomfilm Efter repetitionen

1986 Karin's Face Karins ansikte

1986 The Making of Fanny and Alexander

Televizijsko pozorište:

1957 Mr. Sleeman Is Coming

1958 The Venetian

Rabies Olle Hedberg

1960 Storm Weather

1963 Wood Painting

A Dream Play

1983 The School for Wives

1992 Madame de Sade

1993 The Bacchae

1995 The Last Gasp

2000 The Image Makers

Podeli:



Preporucujemo

Novi filmovi za kraj marta i pocetak aprila u CineStar...
Evropska premijera filma „YU Grupa – Trenutak sna“...
Repertoar bioskopa Vilin Grad od 28. marta do 3. aprila
Repetoari Cineplexx bioskopa u Beogradu za period od 28....
Repetoari Cineplexx Niš bioskopa za period od 28. marta do...
Repertoar bioskopa Cine Grand Delta Planet od 28. marta do...