•        Evo prilike da i Vi postanete deo Prologa.
  •        Ukoliko želite da postavite prikaz svog omiljenog, ili neomiljenog, filma, glumca ili reditelja, vest koja vam je jako značajna, ili bilo šta što se tiče sveta kinematografije, možete nam poslati vaša viđenja na adresu info@joombooz.com
  •        Da bi bio objavljen, prikaz ne sme u sebi sadržati nikakve vulgarnosti, da ne bude kraći od 10 rečenica, reči poput "brate", "sestro", "fenomenalno", "super" (osim ako nije deo naslova) i njima slične neće se uzeti u obzir, kao ni atak na manjinske grupe.
facebook twitter rss youtube

Režiser, scenarista i glumci pričaju o filmu Dredd 3D

Svet budućnosti osmislili su Džon Vagner i Karlos Eskera još 1977. godine i on se od tada samostalno razvija. Bezbrojne priče i likove National Comics Awards nagradio je titulom najboljeg britanskog stripa i najboljeg svetskog stripa ikad.

Aleks Garland i njegov beskrajno maštovit um donose nam futuristički neo-noir akcioni film pun slavnih likova – inkarnacija stripa čiji su autori Džon Vagner i Karlos Eskera.

Aleks Garland kaže: “Odrastao sam čitajući taj strip. Neverovatni autori i umetnici oblikovali su me kao čoveka. Endrju, Alon i ja smo radili na adaptaciji Sudije Dreda s naglaskom na adrenalinu i realizmu, ali i na velikom spektaklu kakav dolikuje mestu zvanom Mega City One.”

Džon Vagner kaže: “Scenario, kako ga je napisao Aleks Garland, veran je originalnom konceptu zahvaljujući kome je Sudija Dred postao toliko omiljen. To je visoko-oktanska jurnjava kroz mrak nepreglednog futurističkog grada. Sjajno za sve obožavaoce.”

Strip Sudija Dred je priča o predstavniku zakona u dalekoj budućnosti, objavljen pre više od tri decenije. Prema njemu je razvijen čitav niz licencnih proizvoda – romani, časopisi, karte i drugo, uključujući kompjuterske igrice, akcione figurice…

Krajem 1970.-ih britanski strip 2000AD prodavao se svake sedmice u 100.000 primeraka. Aleks Garland kaže: “Bilo mi je desetak godina kad sam pročitao prvi 2000AD – i potpuno me opčinio, pogotovo Sudija Dred.”

Romanopisac i scenarista poznat po mešavini psihološkog istraživanja, šaljivih zagonetki s poukom i napetog zapleta u romanima Plaža, The Tesseract i Koma, kao i po napetim scenarijima za filmove 28 Dana Kasnije, Sunshine i Never Let Me Go, kaže da je oduvek verovao da će na kraju svoje priče pričati kroz stripove: “Moj otac se bavi animacijom i mislio sam da ću se i ja time baviti. Neprekidno sam crtao stripove i naučio sam da na taj način konstruišem priču. Moj osećaj za strip vidljiv je i u mojim romanima, vidi se to po razradi likova, brzini odvijanja radnje…”

Džon Vagner naglašava: “Garland ima organsku reakciju na moj rad. Dred je kombinacija dobrog i lošeg momka, kad vidite šta radi, morate da pomislite da je sreća što takav tip ne postoji. Kontradiktorna mešavina dobra i zla upravo je sila koja pokreće taj lik. Iako on samog sebe ne doživljava zlim, jer veruje da je u pravu i da postupa ispravno, on nikako nije tip kakvog biste poželeli da vas čuva na ulici.”

Prava za snimanje filma preprodavana su nekoliko puta, a u rukama su ih imali i Dizni i Stalone, zatim kompanija Rebellion koju vode braća Džejson i Kris Kingsli. Mekdonald kaže: “Bilo je potrebno prilično vremena da ih uverimo da želimo da snimimo film na isti način kao i 28 Days Later, koga smo neposredno pre toga završili. Film koji neće zadovoljiti sve ukuse, koji neće ‘razvodniti’ lik kakav je Dred.”

Čak se i Silvester Stalone slaže sa kritikama na prvi film, koji je promenio ton koji vlada stripom i bio potpuno neuspešan. Ovog puta autori su odlučili da ostanu verni viziji i integritetu kakve su zadali Vagner i Eskera.

Mekdonald nastavlja: “Verovali smo da autor materijala mora da bude u blizini i da moramo da koristimo bogatstvo znanja i informacija o materijalu koje on poseduje. Kad smo snimali Never Let Me Go, Išiguro je bio uz nas, uključen u svaki strateški trenutak. Džon Vagner, prema čijim je romanima snimljeno nekoliko filmova, bio je prilično skeptičan, iako i savršeno ljubazan.”

Garland kaže: “Odluka je bila da napišemo film o jednom danu u životu. Upravo se time razlikuje od prvog filma koji je pokušavao da prikaže previše toga. Aleks je sve suzio na jedan dan i mislim da je u tome tajna uspeha.“

Pit Trevis dodaje: “Scenario me opčinio. Aleks je stvorio priču koja će se svideti svima – ne samo ljubiteljima stripa. Ako živite u gradu i ako vas plaši nasilje, Dred će vas odvesti u blisku budućnost.”

Endrju Mekonald zaključuje: “Film Sudija Dred ne bi bio moguć bez sjajnog lika i sjajnog scenarija. Svi koji su pročitali scenario želeli su da učestvuju u stvaranju filma.”

Mekdonald nastavlja: “Želeli smo čvrst, odrasli film pun nasilja, što je značilo da će nositi oznaku “R” u Americi i biti za starije od 18 godina u Evropi. Stoga smo znali da možemo da potrošimo svega oko 40 miliona. Osim toga, znali smo da naš lik ne može da skine kacigu, a nismo mogli da imamo veliku zvezdu čije lice ne vidite. Trebao nam je sjajan ili dobar glumac, a ne marka kakav je Vil Smit.”

Rajh kaže: “Dred je ekstremni lik. Zakon mu je sve. Sprovodi pravdu bez razmišljanja. Najbolji je u onome što radi i svi se njega najviše boje.”

Kada je Karl Urban (Zvezdane staze i Gospodar prstenova) čuo da će se prema stripu snimati film, odmah se zainteresovao: “Čitao sam strip i odmah sam odjurio na sastanak na kome su bili Aleks, Endrju, Alon i Pit – čuo sam njihovu viziju i bilo je jasno da žele da snime čvrst, realističan, napet film prepun akcije, koji će biti daleko verniji izvornom materijalu. Zaintrigirali su me. Strip sam počeo da čitam dok sam kao 16-godišnjak radio u piceriji u Velingtonu, Novi Zeland. Jako mi se svideo taj futuristički sprovoditelj zakona u društvu u kome je normalan tok sprovođenja pravde promenjen – nema porote, advokata ni pravosuđa, sve se skoncentrisalo u jedan lik. Dred je jednostavno najbolji. A jedna od sjajnih stvari je to što ga zapravo ne vidite, nikad ne vidite njegov pravi identitet. Budući da je nastao 1977., prikaz zakona bez lica i enigma koja ga obavija, jednostavno su ono bez čega on ne bi bio Dred.”

Glumac nastavlja: “Greška bi bila glumiti ikonu, trebalo je da glumim čoveka, koji je suludo marljiv u društvu koje se fragmentira i urušava. Njegovo herojstvo definisano je kroz običnog čoveka. Mislim da je bliži herojima među vatrogascima koji su ušli u Kule bliznakinje 11. septembra nego stereotipnim superherojima kao što su Supermen i Batmen. On nema alter ego, tačno je onakav kakvog ga vidite. Izazov mi je bio da mu dam tu silnu dinamiku, ali i prenesem suptilne osećaje kao što su sumnja ili zabrinutost, jer nisam mogao da koristim oči.”

Urban kaže da su ga oduvek privlačili mračni likovi: “Zanimaju me njihovi nedostaci, jer oni ih čine ljudskim i trodimenzionalnim. Dred je potpuno potisnuo osećaje, a normalan društveni život je potpuno izgoreo u njegovoj psihi. Mislim da je zapravo tragičan lik, poveren mu je posao zaštite društva u kome istovremeno uopšte nije u stanju da normalno funkcioniše.”

Za ulogu se dve i po sedmice pripremao trenirajući rukovanje oružjem, kretanje pod paljbom, razvaljivanje vrata, vožnju motorom i hapšenje osumnjičenih: “Jedan od suludih aspekata mog posla je što neprekidno savladavam veštine u kojima se nikad ne bih okušao u stvarnom životu.”

Jedan od važnih aspekata njegovog lika je i ton glasa: “Opis njegovog glasa je zvuk testere kroz kost. Opor, hrapav, upravo onakav koji ne postoji u mom registru.”

Glumac je insistirao na skraćivanju dijaloga, a scenarista Garland se sa njim potpuno složio: “Ako možete nešto da izreknete jednom rečenicom, to je puno bolje nego koristiti tri rečenice.”

Za ulogu Anderson odabrana je Olivija Tirlbi (Juno) koja kaže da ju je, kao i ostale, upravo scenario privukao ka ovoj ulozi. Rajh o njoj kaže da ima “upravo onu vibraciju nezavisne njujorške glumice koja funkcioniše savršeno. Osim toga, ne može da nosi kacigu jer bi ona ometala njene vidovnjačke sposobnosti. To ju čini snažnim ljudskim likom i bilo je važno odabrati glumicu koja može da prikaže svu njenu ranjivost, ali i snagu potrebnu da bi bila Sudija.”

Tirlbi kaže: “Sve je protiv nje i to na svaki uverljivi način. Kao i mnogo ljudi, ona mora da izgubi sebe i pronađe sebe i odustane pre nego što uspe da učini ono što zapravo može i želi. Na početku filma silno se trudi da impresionira i postupi ispravno i sledi ispravni postupak, ali tokom filma ulozi postaju previsoki, zaplet je sve zamršeniji i ona mora da se odrekne svega što pokušava da učini i bude potpuno svoja.”

Pit Trevis dodaje: “Mislim da Olivija poseduje ogromnu snagu. Gleda vas tako da joj morate pokloniti srce, ali je super snažna kad to treba da bude.”

Glumica nastavlja: “Dred je crno-beo, a ona živi u sivoj zoni u kojoj je sve zamagljeno. Ustvari, ona zna šta se odvija unutar čoveka i to možda bolje nego što to on zna. Jedinstvena je i istinski razume ljudska iskustva. Poznata su joj najveća ushićenja i najdublje tuge jer ih oseća u drugima. I teško joj je, jer njen je dar zapravo prokletstvo – nema izbora, mora da oseća bol.”

Britanska glumica Lena Hidi (serija “Game Of Thrones”, film 300) je Ma-Ma, zločinac koja stoji iza narko-carstva. Rajh kaže: “Jedan od naših arhetipova je Peti Smit, neverovatna samodovoljnost i sposobnost da ne brine ni za šta što drugi misle ili osećaju. Tome još dodajte zlokobni kriminalni element. Lena ima neverovatan pristup i u stanju je da vas odvede u neočekivano.”
Džon Vagner objašnjava: “Tu su Dred (vaš najveći heroj i ujedno najgora noćna mora) i Anderson (krhka, zanimljiva i inteligentna žena, za koju nikad ne biste pomislili da bi mogla da postane Sudija jer ima preveliko srce). Oni čine zanimljiv kontrast i likovi su koje smo preuzeli iz stripa. A za film smo stvorili Ma-Ma i njenu bandu – iako su izrasli iz istog svemira i svojim tonom pripadaju tom svetu.”

Garland kaže: “Ma-Ma je imala težak život i u jednom je trenutku odlučila da se osvetiti svetu. Njena dela su neoprostivo brutalna. Ali, ona nije plitak lik, izgleda kao da se pita zbog čega je svi ti meci promašuju.“

Njen pomoćnik, Kej, je Vud Haris (The Wire, Remember The Titans) koji kaže: “Ljudi čine ružne stvari, ali često za to imaju dobre razloge. Kej je sasvim sigurno zlikovac, ali za njega imam opravdanje. Misli da nije lošiji od Sudija. Dred doslovno juri okolo i ubija sve koji učine nešto pogrešno – a šta je pogrešno, to određuje sistem. Svi koji se ogreše o sistem kroz celu istoriju su loši momci. Ali, ponekad se osvrnemo i shvatimo da nisu bili toliko u krivu. Kej sebe ne doživljava kao zlikovca, jednostavno je zapeo u sopstvenom životnom stilu, što se događa mnogima.“

Iz komercijalnih razloga autori su odlučili da snime Dredd u 3D, iako je to svima bio prvi takav film. Mekdonald je znao da želi jedinstveni pristup mediju i prvi čovek na kojeg je pomislio bio je legendarni snimatelj Entoni Dod Mentl s kojim je sarađivao na Poslednji kralj Škostke i 28 Dana Kasnije.

Dod Mentl je dobio Oskara i gotovo sva priznanja struke za film Milioner Sa Ulice (Deni Bojl), a Mekdonald o njemu kaže: “Gledate 3D i mislite koliko biste se želeli da se dočepate nečeg zanimljivog. Poznajem Entonija, on snima svime, od kućne digitalne kamere do 16 ili 35 mm, i znao sam da će, ako ga nagovorim da snimi ovaj film, postići nešto zanimljivo što zahteva hrabrost. On je jedan od najboljih snimatelja ‘iz ruke’ i obožava krupni plan, što u 3D ne vidite često.”
Producent Alon Rajh objašnjava: “Inspirisali su nas stari krimići, kao što su Prljavi Hari, Pasje popodne i Dobro momci, koji su usredotočeni na specifičan svet. Naša se radnja odvija u budućnosti, ali osećaj i vizija su jednako stvarni, nimalo nalik Alisi u zemlji čuda."

Mekdonald nastavlja: “Želeli smo da Mega City One izgleda realistično. Blade Runner i District 9 koriste stvarna mesta i spajaju ih s budućnošću. Stvaraju mešavinu koja je zapravo nalik današnjim mega-gradovima sveta kao što su Sao Paolo, Meksiko Sity, Džakarta ili Johanesburg – pomalo suludi gradovi koji izmiču kontroli. Šarlto Kopli me pozvao u Južnoafričku Republiku, gde me dočekao Majkl Marfi (Kalahari Pictures) i osigurao mi snimanje u Kejptaun Filmskim Studijima. Kejptaun je veliki, haotičan, sumanut i pun kolosalnih stambenih zgrada od kojih svaka izgleda kao grad za sebe, ima svoje trgovine, ambulante, škole… možete da se rodite i umrete u jednoj od njih, a da nikada ne morate da je napustite. Taj grad ima sopstveni karakter, a i svaki stambeni blok takođe.”

Karl Urban zaključuje: “Naš ambiciozni mali film zasigurno je velik i grandiozan. Pokušali smo da pomerimo granice i nadamo se da ćemo, ako film postigne uspeh u očima gledalaca, dobiti priliku da snimimo i njegove nastavke i nastaviti da istražujemo likove i svet u kome žive.”

Podeli:



Preporucujemo

Evropska premijera filma „YU Grupa – Trenutak sna“...
Novi filmovi za kraj marta i pocetak aprila u CineStar...
Repetoari Cineplexx Niš bioskopa za period od 28. marta do...
Repertoar bioskopa Vilin Grad od 28. marta do 3. aprila
Repertoar bioskopa Cine Grand Delta Planet od 28. marta do...
Repetoari Cineplexx bioskopa u Beogradu za period od 28....