•        Evo prilike da i Vi postanete deo Prologa.
  •        Ukoliko želite da postavite prikaz svog omiljenog, ili neomiljenog, filma, glumca ili reditelja, vest koja vam je jako značajna, ili bilo šta što se tiče sveta kinematografije, možete nam poslati vaša viđenja na adresu info@joombooz.com
  •        Da bi bio objavljen, prikaz ne sme u sebi sadržati nikakve vulgarnosti, da ne bude kraći od 10 rečenica, reči poput "brate", "sestro", "fenomenalno", "super" (osim ako nije deo naslova) i njima slične neće se uzeti u obzir, kao ni atak na manjinske grupe.
facebook twitter rss youtube

Martin Scorsese

Martin Marcantonio Luciano Scorsese, rođen u Queens-u, Njujork 17. novembra 1942. godine, je američki je filmski reditelj, scenarista, producent i istoričar filma. Osnivač je Svetske filmske fondacijee i dobitnik nagrade Američkog filmskog instituta za životno delo za svoj doprinos filmu, Zlatnog globusa, BAFTA-e i nagrade Ceha američkih reditelja.

Scorseseovo delo obrađuje teme kao što su identitet italijanskih Amerikanaca, katolički koncept krivice i iskupljenja, mačizam i nasilje. Scorsese se smatra jednim od najznačajnijih i najuticajnijih američkih reditelja svoje generacije, pogotovo zbog režije filmova kao što su Taksista, Razjareni bik i Dobri momci; na sva tri je sarađivao s jednim od svojih najvernijih saradnika, glumcem Robertom De Nirom. Za film Pokojni osvojio je Oskar za najboljeg reditelja i zaradio titulu magistra primienjenih umetnosti u filmskoj režiji na Tisch School of the Arts.

Martin Scorsese rođen je u New York City-ju. Njegov otac, Luciano Charles Scorsese (1913.–1993.), i majka, Catherine Scorsese (1912.–1997.), radili su u njujorškoj fabrici odjeće. Kao dečaka roditelji su ga često vodili u bioskop; u tom je razdoblju svog života razvio svoju strast za filmom. U ranom uzrastu je bio opsednut istorijskim spektalima, čini se kako su bar dva filma tog žanra, Zemlja faraona (1955.), i El Cid (1961.), ostavili snažan i trajan uticaj na njegovu filmsku tehniku. Kasnije se prisetio tog uticaja u dokumentarcu o italijanskom neorealizmu, pa je priznao kako su ga Kradljivci bicikla zajedno s filmovima Paisà, Rim, otvoreni grad inspirisali i kako je to uticalo na njegov pogled i prikaz njegovog sicilijanskog nasljeđa. U svojm dokumentarcu, Moje putovanje u Italiju, Scorsese je istaknuo da je sicilijanska epizoda Paise Roberta Rossellinija kao prvo što je vidio na televiziji zajedno sa svojim rođacima, koji su sami bili sicilijanski doseljenici, izvršilo veliki utjicaj na njegov život. Kao još jedan veliki uticaj na svoju karijeru naveo je indijski neorealizam redatelja Satyaji-ta Ray-a. Njegova prvobitna želja je bila da postane sveštenik dok je pohađao Cardinal Hayes High School u Bronx-u.

Iako je Vijetnamski rat počeo u to vreme, Scorsese je uspeo da izbegne vojnu službu. Pohađao je filmsku školu u sklopu njujorškog sveučilišta, snimajući kratkometražne filmove Što tako lijepa devojka radi na ovakvom mjestu? (1963.) i Nisi samo ti, Murray! (1964.). Njegov najpoznatiji kratki film iz ovog perioda bio je crnohumorni The Big Shave (1967.), u kojem se nepoznati čovek brije sve dok ne počne obilno da krvari, režući vlastiti vrat brijačem. Film je bio svojevrsna optužba američke vojne intervencije u Vijetnamu, a alternativni naziv filma bio je Viet '67.

Iste godine, Scorsese je snimio svoj prvi dugometražni film, crno-beli Ko to kuca na moja vrata, s kolegom studentom, glumcem Harvey-jem Keitel-om i montažerkom Thelmom Schoonmaker, s kojima će dugo i uspešno sarađivati. Film je bio preteča kasnije snimljenog filma Ulice zla. Iako nedovoljno razvijen, već je tada bio evidentan "Scorseseov stil": osjećaj za ulični život italijanskih Amerikanaca, dinamična montaža, eklektična rock muzika za film i problematični muški protagonista.

Film je izazvao uzbunu u uredima svog distributera, Disneyja, koji je u to vrijeme planirao ekspanziju na kinesko tržište. Studio je isprva prkosio kineskim vlastima, a onda se distancirao od projekta, ostavljajući Kundun na nemilost tržišta.

Rediteljevi zaštitni znaci:

Često za svoje filmove angažuje Roberta De Nira, Harveya Keitela, Joe Pescija, svoju majku Catherine Scorsese pre njezine smrti 1997., a u nekoliko poslednjih godina, i Leonarda Di Caprija.

Često radi s montažerkom Thelmom Schoonmaker.

Često radi sa snimateljima Michaelom Ballhausom i Robertom Richardsonom.

Počinje filmove sa segmentima uzetim iz sredine ili s kraja priče. Primeri su Razjareni bik (1980.), Dobri momci (1990.), Casino (1995.) i Posljednji valcer (u kom je prva izvedena pesma zapravo bis s koncerta).

Često koristi usporene snimke, npr. u Ulicama zla, Taksistu i Razjarenom biku.

Glavni junaci u njegovim filmovima često su sociopati i/ili žele da postanu prihvaćeni u društvu.

Plavuše u naslovnim ulogama obično se u očima glavnog junaka smatraju anđelima i božanstvenima; nose belo u svojoj prvoj sceni i snimane su usporenom snimkom (Cybill Sheperd u Taksisti, Cathy Moriarty nosi bikini u Razjarenom biku, Sharon Stone nosi bielu mini suknju u Casinu).

Često koristi duge prateće kadrove.

Koristi montažne sekvence s agresivnim pokretima kamere i dinamičnom montažom, uz popularnu muziku.

Prie njihove smrti, angažovao je svoje roditelje, Charlesa i Catherine, za manje uloge, slučajne prolaznike ili sporedne uloge.

Nekad se sam pojavljuje nakratko u svojim filmovima (Ulice zla, Taksist, Kralj komedije, U sitne sate, Posljednje Kristovo iskušenje (u kojem je skriven pod kapuljačom), Doba nevinosti, Bande New Yorka). Osim toga, često koristi vlastiti glas u filmovima bez osobnog pojavljivanja ili pripoveda priču u Ulicama zla i Boji novca, a u Razjarenom biku pojavljuje se u svlačionici u zadnjoj sceni filma. U filmu Između života i smrti pozajmio je glas dispečeru hitne pomoći koji se u filmu ne vidi.

Često koristi muziku The Rolling Stonesa, a pogotovo pesmu "Gimme Shelter".

Kao mesto radnje često koristi New York, npr. u filmovima Bande New Yorka, Taksista, Doba nevinosti, U sitne sate i New York, New York.

Nekad koristi kružni efekt iz filmova o Jamesu Bondu kako bi istaknuo likove. Ovaj efekt može se videti u Casinu (Sharon Stone) i u Pokojnima (Matt Damon).

U mnogim njegovim filmovima nalaze se aluzije na film Shane (1953.).

Često je izjavljivao kako misli da su najbolje uloge Roberta De Nira pod njegovom rediteljskom palicom bile one Jakea La Motte u Razjarenom biku ili Jimmy-ja Conway-a u Dobrim momcima.

U zadnje vrijeme, u njegovim filmovima se pojavljuju korumpirani likovi, kao što su policajci u Pokojnima i Bandama New Yorka i političari u Bandama New Yorka[56] i Avijatičaru.

Scorsese je bio poznat po angažovanju istih glumaca u svojim filmovima, posebno Roberta De Nira, koji je sarađivao s njim na 8 filmova. Scorsese je često govorio kako je najbolja De Nirova uloga pod njegovom režijom bila u Kralju komedije u ulozi Ruperta Pupkina. Osim toga, u njegovim filmovima često su se pojavljivali i Harvey Keitel (5), Joe Pesci (3), Frank Vincent (3) te Leonardo DiCaprio (4, uključujući najnoviju suradnju. Prije njihove smrti, u manjim ulogama su se pojavljivali i Scorseseovi roditelji, Charles i Catherine.

Scorsese je od 1999. u braku s Helen Morris; ona mu je peta žena. Imaju kćer, Francescu, koja se pojavila u Pokojnima i Avijatičaru. Iz prvog braka s Laraine Brennan ima kćer Catherine, a iz drugog braka s Juliom Cameron ima kćerku glumicu Domenicu Cameron-Scorsese. Scorsese je od 1979. do 1983. bio u braku s Isabellom Rossellini. 1985. je oženio producenticu Barbaru De Finu; i njihov se brak završio razvodom.

Filmografija:

1968 Who's That Knocking at My Door

1972 Boxcar Bertha

1973 Mean Streets

1974 Alice Doesn't Live Here Anymore

1976 Taxi Driver

1976 Golden Palm

1977 New York, New York

1980 Raging Bull

1983 The King of Comedy

1985 After Hours

1986 The Color of Money

1988 The Last Temptation of Christ

1990 Goodfellas

1991 Cape Fear

1991 The Grifters

1993 The Age of Innocence

1995 Casino

1997 Kundun

1999 Bringing Out the Dead

2002 Gangs of New York

2004 The Aviator

2006 The Departed

2010 Shutter Island

2011 Hugo

Dokumentarci:

1970 Street Scenes

1974 Italianamerican

1978 The Last Waltz

1978 American Boy: A Profile of Steven Prince

1995 A Personal Journey with Martin Scorsese Through American Movies

1999 My Voyage to Italy

2003 Feel Like Going Home

2005 No Direction Home: Bob Dylan

2008 Shine a Light

2010 Public Speaking Nominated-Gotham

2011 George Harrison: Living in the Material World

Kratki filmovi:

1959 "Vesuvius VI"

1963 "What's a Nice Girl Like You Doing in a Place Like This?"

1964 "It's Not Just You, Murray!"

1967 "The Big Shave"

1987 "Bad"

1989 "New York Stories"

1990 "Made in Milan"

2007 "The Key to Reserva"

Rad na televiziji:

2010–present Boardwalk Empire

Pojavljivanja pred kamerom:

1967 Who's That Knocking at My Door

1973 Mean Streets

1974 Alice Doesn't Live Here Anymore

1976 Taxi Driver

1978 The Last Waltz

1980 Raging Bull

1983 The King of Comedy

1985 After Hours

1986 Round Midnight

1990 Dreams

1991 Guilty by Suspicion

1992 The Player

1994 Quiz Show

1999 The Muse

1999 Bringing Out the Dead

2002 Gangs of New York

2004 Shark Tale

2005 Curb Your Enthusiasm

2008 Entourage

2011 Hugo

Podeli:



Preporucujemo

Novi filmovi za kraj marta i pocetak aprila u CineStar...
Repetoari Cineplexx Niš bioskopa za period od 28. marta do...
Repertoar bioskopa Cine Grand Delta Planet od 28. marta do...
Evropska premijera filma „YU Grupa – Trenutak sna“...
Repetoari Cineplexx bioskopa u Beogradu za period od 28....
Repertoar bioskopa Vilin Grad od 28. marta do 3. aprila