•        Evo prilike da i Vi postanete deo Prologa.
  •        Ukoliko želite da postavite prikaz svog omiljenog, ili neomiljenog, filma, glumca ili reditelja, vest koja vam je jako znaÄajna, ili bilo Å¡ta Å¡to se tiÄe sveta kinematografije, možete nam poslati vaÅ¡a viÄ‘enja na adresu info@joombooz.com
  •        Da bi bio objavljen, prikaz ne sme u sebi sadržati nikakve vulgarnosti, da ne bude kraći od 10 reÄenica, reÄi poput "brate", "sestro", "fenomenalno", "super" (osim ako nije deo naslova) i njima sliÄne neće se uzeti u obzir, kao ni atak na manjinske grupe.
facebook twitter rss youtube

Crni talas

Crni talas je naziv za pojavu na jugoslovenskoj kulturoj i politiÄkoj sceni u periodu šezdesetih i ranih sedamdesetih godina 20. veka (od oko 1958. do 1973). Vezuje se za ostvarenja pojedinih režisera, scenarista i književnika tog doba, koji su od strane vlasti okarakterisani kao kritiÄari zvaniÄnog komunistiÄkog poretka i društva. Predstavnici vlasti su ova ostvarenja nazvali crnim talasom. U crni talas na filmu uglavnom spadaju ostvarenja Novog jugoslovenskog filma (1961-1972) koja su od strane vlasti proglašena nepodobnim.

Ostvarenja crnog talasa su najÄešÄ‡e kritika socijalistiÄkog društva, ideologije, odnosno tadašnjih vlasti i njihovog prikaza u javnosti. Kao pokret, crni talas je predstavljao suprotnost predstavnicima zvaniÄnog socijalistiÄkog kulturnog estetizma koji su stvarnost oslikavali kroz prikaze opšteg napretka i blagostanja jugoslovenskog socijalistiÄkog društva. Suprotno ideološkom prikazu jugoslovenske stvarnosti, crni talas se bavi temama iz svakodnevnog života obiÄnog malog Äoveka. Jedna od glavnih karakteristika crnog talasa je realizam, odnosno prikaz stvarnosti života onakvim kakav jeste, nasuprot preterano ulepšanoj, propagandoj i ideološkoj stvarnosti.

Šezdesetih godina su u evropskoj kinematografiji postojali sliÄni pokreti poput francuskog „novog talasa“, engleskog i nemaÄkog „mladog filma“, i rumunskog „novog filma“. Prva jugoslovenska cenzorska komisija je osnovana 1945. godine. Godine 1968. su održane Studentske demonstracije.

Komisija Predsedništva Saveza komunista Jugoslavije je 27. oktobra 1969. održala sednicu na kojoj je razmatran materijal Radne grupe za film „Stanje i problemi u jugoslovenskoj kinematografiji“, a na kojoj je donesen zakljuÄak da pojedini jugoslovenski filmovi i drugi vidovi umetnosti, imaju tendenciju degradacije revolucije i njenih tekovina.

U Novom Sadu je 5. jula 1971. održana velika javna diskusija o filmu Misterije organizma, na kojoj je kritikovan prikaz Staljina u ovom filmu, kao i bojazan da bi i Josip Broz mogao da bude predmet kritiÄkog prikaza. Godine 1973. dolazi do zabrane crnog talasa i do nastanka takozvanog „crvenog talasa“. U filmove crvenog talasa koji su bili potpuna suprotnost filmovima crnog talasa, spadaju: Bitka na Neretvi (1969), Valter brani Sarajevo (1971), Sutjeska (1973), UžiÄka republika (1974), Partizani (1974), Doktor Mladen (1975), Crvena zemlja (1975), Partizanska eskadrila (1979), Veliki transport (1983) i drugi.

NajznaÄajniji predstavnici crnog talasa kroz filmska ostvarenja su režiseri: Aleksandar Petrović, Živojin Pavlović, ÄorÄ‘e Kadijević, Dušan Makavejev, Mića Popović, Želimir Žilnik, Lazar Stojanović, Ljubiša Kozomara, Gordan Mihić, Vojislav Kokan Rakonjac, Jovan Jovanović i drugi.


ZnaÄajniji predstavnici crnog talasa u književnosti su: Dragoslav Mihailović, Slobodan Antonić, Antonije Isaković, Slobodan Selenić, Dobrica Ćosić, Milisav Savić, Vidosav Stevanović, Ivan Ivanović, Bogdan Tirnanić i drugi.

ZnaÄajnija ostvarenja u oblasti filma crnog talasa su:
- Dvoje (Aleksandar Petrović, 1961)
- Čudna devojka, (Jovan Živanović, 1962)
- Parada (film iz 1962), (Dušan Makavejev, 1962)
- Dani (film) (Aleksandar Petrović, 1963)
- ÄŒovek iz hrastove šume (Mića Popović, 1963)
- Grad (film), (Kokan Rakonjac, Marko Babac i Živojin Pavlović, 1963)
- Tri (film) (Aleksandar Petrović, 1965)
- ÄŒovek nije tica (Dušan Makavejev, 1965)
- Neprijatelj (Živojin Pavlović, 1965)
- Povratak (Živojin Pavlović, 1966)
- Roj (film) (Mića Popović, 1966)
- SkupljaÄi perja (Aleksandar Petrović, 1967)
- Buđenje pacova, (Živojin Pavlović, 1967)
- Kad budem mrtav i beo, (Živojin Pavlović, 1967)
- Praznik (film iz 1967), (ÄorÄ‘e Kadijević, 1967)
- Ljubavni sluÄaj ili tragedija službenice PTT (Dušan Makavejev, 1967)
- Jutro (film), (Mladomir Puriša ÄorÄ‘ević, 1967)
- Pohod (film) (ÄorÄ‘e Kadijević, 1968)
- Biće skoro propast sveta (Aleksandar Petrović, 1968)
- Nevinost bez zaštite (Dušan Makavejev, 1968)
- Nezaposleni ljudi (dokumentarni film, Želimir Žilnik, 1968)
- Delije (film) (Mića Popović, 1968)
- Uzrok smrti ne pominjati (Jovan Živanović, 1968)
- Podne, (Mladomir Puriša ÄorÄ‘ević, 1968)
- Sveti pesak, (Miroslav Mika Antić, 1968)
- Zaseda (film iz 1969), (Živojin Pavlović, 1969)
- Rani radovi (Želimir Žilnik, 1969)
- Vrane (film) (Ljubiša Kozomara i Gordan Mihić, 1969)
- DoruÄak sa Ä‘avolom, (Miroslav Mika Antić, 1969)
- Crveno klasje (Živojin Pavlović, 1970)
- Misterije organizma (Dušan Makavejev, 1971)
- PlastiÄni Isus, (La­za­r Sto­ja­no­vi­Ä‡, 1971)
- Crni film, (Želimir Žilnik, 1971)
- Mlad i zdrav kao ruža, (Jovan Jovanović, 1971)
- Slani kikiriki, (1971)
- Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji, (Bato Čengić, 1971)
- Nedostaje mi Sonja Heni, (Karpo Aćimović Godina, 1971)
- Majstor i Margarita (film) (Aleksandar Petrović, 1972)
- I Bog stvori kafansku pevaÄicu, (Jovan Živanović, 1972)
- Crveni udar, (Pre­dra­g Go­lu­bo­vi­Ä‡, 1974)
- Hajka (film), (Živojin Pavlović,
- Na putu za Katangu, (Živojin Pavlović, 1987)


U Jugoslaviji je od 1945. do kraja 1973. proizveden 431 film, od kojih je izmeÄ‘u 30 i 40 nastalih u periodu izmeÄ‘u 1963. do 1973. stavljeno u „bunker“ ili nisu „odobreni za javno prikazivanje“.
- U planinama Jugoslavije (1946)
- Veliki miting (1951)
- Srpski porno-film (oko 1953)
- Šolaja (film) (Vojislav Nanović, 1955)
- Parada (film iz 1962) (Dušan Makavejev, 1962) je zabranjen, nakon Äega su iz njega izbaÄena dva kadra.
- Grad (film) (Kokan Rakonjac, Marko Babac i Živojin Pavlović, 1963) je odlukom suda u Sarajevu zabranjen, pri Äemu je nareÄ‘eno da se svi primerci filma unište. Film je odlukom suda u Sarajevu osloboÄ‘en tek 1990.
- Povratak (Živojin Pavlović, 1966) je 1968. odobren za javno prikazivanje, nakon što je proširen dodatnim scenama.
- Nevinost bez zaštite (Dušan Makavejev, 1968) je imao probleme sa cenzorima jer je glavni glumac liÄio na Josipa Broza.
- Sveti pesak (Miroslav Mika Antić, 1968) je zabranjen.
- Rani radovi (Želimir Žilnik, 1969) je od strane cenzure odobren za javno prikazivanje 8. marta 1969, a pod optužbom „uznemiravanja jugoslovenske javnosti“ bio na sudskom procesu koji je poÄeo 23. juna 1969. Film je prvobitno zabranjen a tek 1982. odobren za javno prikazivanje.
- PlastiÄni Isus (Lazar Stojanović, 1971) je zaplenjen i bunkerisan 1972, zabranjen 1973, a režiser Lazar Stojanović je uhapšen 6. novembra 1972. i 1973. osuÄ‘en na tri godine zatvora. Nakon afere PlastiÄni Isus, režiser Aleksandar Saša Petrović je izbaÄen sa Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, a ubrzo po tome se preselio u Pariz.
- Misterije organizma (Dušan Makavejev, 1971) je 1971. od strane cenzure odobren za javno prikazivanje, a RepubliÄka komisija za pregled fimova SR Srbije je 10. maja 1971. izdala „Rešenje o davanju odobrenja za javno prikazivanje filma“ br. 03-642-45. MeÄ‘utim, Javno tužilaštvo SR Srbije je 19. jula 1971. poslalo dopis RepubliÄkoj komisiji za pregled filmova, kojim je javni tužilac, na osnovu Älana 15. Zakona o javnom tužilaštvu, obustavio izvršenje Rešenja od 10. maja 1971, Äime je poništeno ranije odobrenje za javno prikazivanje filma. Film je u Jugoslaviji prvi put javno prikazan 1986, kada je sa njega skinuta zabrana iz 1971.

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Podeli:



Preporucujemo

Novi filmovi za kraj marta i pocetak aprila u CineStar...
Repetoari Cineplexx Niš bioskopa za period od 28. marta do...
Repetoari Cineplexx bioskopa u Beogradu za period od 28....
Evropska premijera filma „YU Grupa – Trenutak sna“...
Repertoar bioskopa Vilin Grad od 28. marta do 3. aprila
Repertoar bioskopa Cine Grand Delta Planet od 28. marta do...