•        Evo prilike da i Vi postanete deo Prologa.
  •        Ukoliko želite da postavite prikaz svog omiljenog, ili neomiljenog, filma, glumca ili reditelja, vest koja vam je jako značajna, ili bilo šta što se tiče sveta kinematografije, možete nam poslati vaša viđenja na adresu info@joombooz.com
  •        Da bi bio objavljen, prikaz ne sme u sebi sadržati nikakve vulgarnosti, da ne bude kraći od 10 rečenica, reči poput "brate", "sestro", "fenomenalno", "super" (osim ako nije deo naslova) i njima slične neće se uzeti u obzir, kao ni atak na manjinske grupe.
facebook twitter rss youtube

Erotika u naučnoj fantastici

Primese erotike i seksualnih odnosa primjćuju se već u prvim delima naučne fantastike.

Seksualne arhitipove pronalazimo i kod Wellsa u Vremenskoj mašini, u odnosima Eloa i Morlocka, zatim u delima Ridera Haggarda, posebno u romanu Ona. Tek sredinom 20. veka erotika počinje značajnije prodirati u dela naučne fantastike, a njome su svoja dela pisci Sturgeon, Farmer, Ellison posebno upotpunili. Erotika u naučnoj fantastici se može promatrati kroz nekoliko karakerističnih odnosa, među ljudima, u odnosima vanzemaljaca i ljudi i izmedju vanzemaljskih kreatura. To može dalje biti heteroseksualan ili homoseksualan odnos u koji se mogu uključiti i elementi sadizma, fetišizma, incesta. Izrazitije korišćenje erotskih motiva javlja se najprije kod antiutopista. Jevgenij Zamjatin u romanu Mi (1920. god.) vrlo snažno primenjuje seks kao metodu jasnog prikazivanja totalitarizacije društva koje opisuje (polni odnosi su strogo kontrolisani). Aldous Huxley u delu Vrli novi svet (1932. god.) opisuje svet promiskuiteta, a George Orwell u svojoj 1984. (1949. god.) prikazuje strogu kontrolu rađanja kontrolom seksa. Pedesetih godina Philip José Farmer svoju novelu Ljubavnici (1952. god.) ispunio je erotikom, gde protagonist na udaljenoj planeti ostvaruje uzbudljivu ljubavnu vezu s humanoidnom vanzemaljkom, kao i dela iz 1960. god. Strange Relations i Flesh. Theodore Sturgeon uvodi homoseksualnost u priču The World Well Lost (1953. god.), a u novelu If All Men Were Brothers, Would You Let One Marry Your Sister (1967. god.) i incest. Prostituciju je toplo i humano prikazao Brian Aldiss u priči Lambeth Blossom (1966. god.), a društva kojima dominiraju žene i koja nose sasvim drukčiju erotsku notu opisivali su mnogi autori (J. Wyndham, E.Cooper, J. Russ, R. Merle). Mogućnost promene pola i s time povezane zanimljive odnose pisac Michael Moorcock podario je svome junaku Jerryju Corneliusu, a biseksualnost nalazimo u delima Sturgeona Venus plus X (1960. god.) i Leva ruka tame (1969. god.) Ursule Le Guin.

Naročitu slobodu doneli su New Wave pisci. Godine 1967. Harlan Elisson objavio je erotikom prožetu ambicioznu antologiju Dangerous Visions, a njega su sledili i izvrsni pisci poput Isaaca Asimova, Roberta A. Heinleina i Arthura C. Clarkea. Roman Anthonyja Burgessa Paklena pomorandža (1962. god.) prepun je seksualnog nasilja, a čak se pojavio i izdavač Essex House koji se specijalizirao za izdavanje pornografske naučne fantastike. Najbolji tvrdi naučno fantastični roman je po mišljenju mnogih Crash iz 1973. god. od J.G. Ballarda po kojem je reditelj David Cronenberg 1996. god. napravio istoimeni film. Zadnje granice su pale 1970-ih godina, kada se pojavljuju dela sa sodomističkim i drugim perveznim elementima. Na kraju su seks i erotika postali uobičajeni u naučno-fantastičnim delima, pružajući piscima mogućnosti koje drugi žanrovi ne mogu u opisivanju erotskih situacija (npr. odnosi s vanzemaljcima, u svemiru ili Ellisonov Catman o polnim odnosima s računarom).

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Podeli:



Preporucujemo

Repertoar bioskopa Vilin Grad od 28. marta do 3. aprila
Repertoar bioskopa Cine Grand Delta Planet od 28. marta do...
Repetoari Cineplexx bioskopa u Beogradu za period od 28....
Evropska premijera filma „YU Grupa – Trenutak sna“...
Repetoari Cineplexx Niš bioskopa za period od 28. marta do...
Novi filmovi za kraj marta i pocetak aprila u CineStar...