•        Evo prilike da i Vi postanete deo Prologa.
  •        Ukoliko želite da postavite prikaz svog omiljenog, ili neomiljenog, filma, glumca ili reditelja, vest koja vam je jako značajna, ili bilo šta što se tiče sveta kinematografije, možete nam poslati vaša viđenja na adresu info@joombooz.com
  •        Da bi bio objavljen, prikaz ne sme u sebi sadržati nikakve vulgarnosti, da ne bude kraći od 10 rečenica, reči poput "brate", "sestro", "fenomenalno", "super" (osim ako nije deo naslova) i njima slične neće se uzeti u obzir, kao ni atak na manjinske grupe.
facebook twitter rss youtube

Lordan Zafranović

Lordan Zafranović (Maslinica, Šolta, 11. februar 1944) je jugoslovenski i hrvatski režiser.

Diplomirao je književnost i likovnu umetnost na Pedagoškoj akademiji u Splitu. Posle toga studirao je i diplomirao film i režiju u Pragu, na FAMU (jedan iz grupe jugoslovenskih režisera poznatih po nazivu „Praška škola“). Njegovi najbolji filmovi su prožeti snažnom osudom: nacionalizma, ratnih zločina i genocida u Drugom svetskom ratu.

Kao mlad je sa filmskom ekipom u vrijeme Jugoslavije radio na snimanju blizu ustaškog logora Jasenovac, gdje se prvi put susreo sa arhivskom filmskom građom, fotografijama, svjedočenjima i dokumentima o ustaškim zločinima.[1] U jednočasovnom intervuu koji je 2011. dao za Radio-televiziju Republike Srpske, izjavio je da je ovaj susret sa ustaškim zločinima u Jasenovcu na njega ostavio „strahovit utisak“, što je obilježilo njegovu karijeru i navelo ga da snimi Okupaciju u 26 slika, Krv i pepeo Jasenovca (1983), Pad Italije, Večernja zvona, „Zalazak stoleća / Testament L. Z.“ i druge.[1]

Snimao je suđenje ustaši Andriji Artukoviću 1986, što ga je u vrijeme dolaska HDZ na vlast dovelo u sukob sa Franjom Tuđmanom.[1] U intervjuu za RTRS 2011. je izjavio da se 1989. i 1990. vratio veliki broj ustaša u Jugoslaviju, te da je došlo do masovne smjene zaposlenih u tadašnjoj Radio-televiziji Zagreb.[1] Ovo ga je onemogućilo da završi film o suđenju Andriji Artukoviću.[1] Sa Franjom Tuđmanom je došao u sukob 1989. i 1990. oko broja žrtava u ustaškom logoru Jasenovac.[1] Zafranović je tom prilikom Tuđmana nazvao „istoričarem amaterom“.[1] Pošto je 1991. strahovao da će njegov film biti uništen, uzeo je negativ filma o suđenju Andriji Artukoviću i uz pomoć prijatelja otišao u Sloveniju, a odatle u Beč pa Klagenfurt, zatim u Pariz, da bi se ponovo vratio u Beč i Prag gdje je završio film.[1] Prema njegovim riječima, zbog filma o suđenju Andriji Artukoviću je na njega „pokrenut lov“ i „poziv na likvidaciju“ u javnim medijima Hrvatske.[1] Zbog dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca, Franjo Tuđman ga je proglasio „neprijateljem hrvatskog naroda“.[1]

Zafranović od 1991. živi u Pragu, a prilikom primanja nagrade Lifka 2011. je izjavio da je počeo da se vraća u Hrvatsku, ali da i dalje živi na relaciji Prag-Zagreb.[2]

Dobitnik je mnogih nagrada, između ostalog dobio je i priznanje Zlatna arena za režiju u Puli 1986. godine.

Neki od najzapaženijih filmova:
1969. Nedelja
1973. Kronika jednog zločina
1975. Muke po Mati
1978. Okupacija u 26 slika
1981. Pad Italije
1984. Muke po Mati, ujed anđela
1983. Krv i pepeo Jasenovca
1986. Večernja zvona
1988. Haloa — praznik kurvi
1994. Zalazak stoleća / Testament L.Z.
1995. Osveta je moja

WEB: www.lordanzafranovic.com

iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Podeli:



Preporucujemo

Repertoar bioskopa Vilin Grad od 22. do 28. februara
Jelena Gavrilovic izazvala veliku paznju na premijeri svog...
Jelena Gavrilović održaće koncert posvećen Sonji Savić...
Repertoar bioskopa Cine Grand Delta Planet od 22. do 28....
52. FEST U CINEPLEXXU
OVE SEDMICE U CINEPLEXX BIOSKOPIMA VAS OČEKUJU FILMOVI SA...
CINEPLEXX VAM POKLANJA PUTOVANJA U NAJROMANTIČNIJE GRADOVE...
Odbrojavanje do Dana zaljubljenih je slađe uz romantične...
CINEPLEXX NIŠ BIOSKOP VAM POKLANJA PUTOVANJE U LISABON