Mississippi Burning (1988)

Mississippi u plamenu (“Mississippi Burning”) je film Alana Parkera iz 1989. s Geneom Hackmanom i Willemom Dafoeom u glavnim ulogama. Govori o stvarnim ubistvima troje aktivista za građanska prava u Mississippiju 1964. Film se fokusira na dva izmišljena agenta FBI-ja (Hackman i Dafoe) koji istražuju ubistva. Likovi agenata su delimično utemeljeni na stvarnim agentima FBI-ja Johnu Proctoru (Hackmanov lik) i Josephu Sullivanu (Dafoeov lik).

U filmu se pojavljuju i Frances McDormand, Brad Dourif, R. Lee Ermey i Gallard Sartain, dok je scenarijo napisao Chris Gerolmo.

Film je bio dosta kritikovan, posebno od strane istoričara Howarda Zinna, zbog izmišljanja istorije. Dok su FBI-jevi agenti predstavljeni kao junaci koji se suprotstavljaju napadačima, u stvarnosti su FBI i Ministarstvo pravosuđa nevoljno čuvali aktiviste za građanska prava, a navodno su prisustvivali linčovanjima bez intervencije.

Filmu je prethodila televizijska dokumentarna drama iz 1975., nazvana Attack on Terror: The FBI vs. the Ku Klux Klan, koja je govorila o istim događajima. Nijedan od ova dva filma nije koristio prava imena ubica, zbog pravnih razloga. U filmu se čak ne spominju imena žrtava. Naziva ih se "The Boys". U filmu je policajčeva žena doušnik. Identitet pravog doušnika - poznatog kao "Mr. X" - bila je strogo čuvana tajna 40 godina. U procesu ponovnog otvaranja slučaja, novinar Jerry Mitchell i učitelj Barry Bradford su otkrili njegovo pravo ime.

Iako je film dobio Oskara i još nekoliko nominacija, kritičari su naglasili kako su crnci prikazani kao žrtve koje se moraju osloniti na bele junake iz FBI-ja kako bi kriminalce doveli pred lice pravde. Isticali su kako, iako je borba crnaca protiv nepravde bila iznad svega, nije bilo značajnije crne osobe koja bi predstavila hrabrost Afroamerikanaca u to vreme.


O snimanju filma:

- Dva statista su umalo poginula u Bovini, Mississippi, kad su odlutali sa seta i našli se na železničkom mostu iznad reke Big Black River. Kad je naišao voz, izvukli su se sklonivši se na malo postolje na ivici mosta.

- Scene u sudu i oko šerifove kancelarije snimljene su sudnici u Vaidenu, Mississippi. Trošna građevina iz ranog 19. veka pretila je da će se srušiti na ekipu i statiste. Sudnica je srušena nekoliko godina kasnije.

- Kad se snimalo 1988., ljudi u Mississippiju su bili uzbuđeni kad su čuli da će Gene Hackman učiniti za Mississippi ono što je uradio za Indianu u filmu iz 1987. “Hoosiers”.

Film je dobitnik Oscara za najbolju fotografiju, dok je bio nominovan za najboljeg glavnog glumca (Hackman), najbolju sporednu glumicu (McDormand), najbolju režiju, montažu, film i zvuk.

Takođerje osvojio 3 nagrade BAFTA (najbolja fotografija, montaža, zvuk), dok je bio nominovan za najboljeg reditelja i muziku. Nominovan je i za četiri Zlatna globusa: najbolji film, najboljeg reditelja, najboljeg glumca i najbolji scenarijo.

Hackman je osvojio Srebrnog medveda za najboljeg glavnog glumca na Berlinskom filmskom festivalu.

Kritičari su uglavnom hvalili film. Roger Ebert je u svojoj recenziji dao 4 od 4 zvezde: "Reditelj Parker je već pre obradio temu zastrašujućih grubijana u svojim filmovima, među kojima je najpoznatiji "Ponoćni ekspres", ali ono što čini ovaj film tako posebnim je način na koji podcenjuje zlo u svemu tome. Nema tu velikih zlikovaca i sadističkih mučitelja, samo banalnih malih rasista sa besnim temperamentom..."Mississippi u plamenu" je najbolji američki film 1988. i najverovatniji kandidat za najbolji film za Oskara ove godine. Izuzev svoje čiste vrednosti razonode - ovo je najbolji američki kriminalistički film u zadnjih nekoliko godina - ovo je važna izjava o vremenu i stanju države koji se ne smeju zaboraviti."